Geološko izvješće za lokalitet Rašljani

16.3.2015. Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko distrikta BiH objavljuje geološko izvješće za lokalitet Rašljani u svezi s pojavom klizišta, a koji možete pogledati u cijelosti.

Foto: Osnovna geološka karta, list Brčko, razmjera povećana ( OGK 1 : 100.000 ), sa naznačenim kritičnim lokalitetom ( dio koji klizi ). Karta izrađena 1985.god. Geoinstitut Sarajevo

Image for news

List Brčko pripada unutarnjim Dinaridima, a na njemu su izdvojene sljedeće strukturno-facijalne jedinice: greben Majevice (unutarnja dinarska ofiolitska zona), ubrani kompleks sjeverne Majevice, neogenski bazen, depresija srednje Posavine i slavonsko-srijemska depresija.

Na prostoru zahvaćenom klizištem hektametarskih dimenzija uočen je, na Osnovnoj geografskoj karti, rasjed kilometarske duljine (približno 4 km) koji zaliježe iznad obiteljskih objekata koji su iseljeni. Nepovoljan položaj padine, skoro vertikalne (nagib 82º), doprinosi klizanju u izrazito kratkom vremenskom razdoblju (promjene vidljive iz sata u sat). Teren je pretežno izgrađen od sprudnih bankovitih i bankovito-masivnih krečnjaka, Pc+E starosti, odakle proizlazi da je područje veoma bogato podzemnim vodama i velikim brojem prirodnih izvora različite izdašnosti (< 10 l/s). Pretežito transgresivno leže na tektoniziranom ofiolitskom me1anžu i senonskim sedimentima. Veoma često su rasjedima odvojeni od miocenskih naslaga. Ispod čela klizišta uočen je manji prirodni izvor izdašnosti (cca 0,2 l/s), koji još više pogoršava trenutačno stanje. Na šumskom prostoru, cca 300 m iznad klizišta, postoje pukotine većih razmjera, duljine i do 150 m, aktivnoga zijeva do 1,5 m i dubine 3 – 6 m, što naglašava da se radi o dubinskom klizanju. Tip klizišta je složen što znači da ima elemente i rotacijskoga i translatorskoga klizanja, što smo uočili po vegetacijskom pokrivaču i drveću. Na istoimenoj lokaciji postoji i pojava prvoga blatnoga toka, koji u sebi nosi određene količine mulja, vode, gline i stijenskoga materijala decimetarskih dimenzija, a može predstavljati veliku opasnost po stanovništvo jer ima razorni karakter. Nagla sječa šuma također doprinosi klizanju ovoga područja kao i nekontrolirana izgradnja stambenih objekata. Veoma veliki utjecaj ima Rašljanska rijeka koja je bujičnoga karaktera te, u vrijeme visokih voda, plavi područje nožičnoga dijela klizišta.

SAŽETAK

S lijeve strane Rašljanske rijeke, gledajući nizvodno, a na temelju Osnovne geografske karte iz 1985. godine, došlo je do širenja rasjeda i pojave sve većega broja klizišta, a pod utjecajem atmosferskih padalina iz svibnja 2014. godine (prvi put prijavljeno klizište kod Mehmedovića Odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo). Prvobitna duljina rasjeda je oko 4 km, a sad, na temelju obilaska terena, taj rasjed je znatno povećan te ugrožava skoro 1/3 sela koja se nalazi ispod navedene rasjedne zone. Na istoj strani obronka Majevice postoje i manji rasjedi koje smo utvrdili na temelju obilaska terena (dekametarskoga reda veličina), a koji nisu ucrtani na OGK.
Na desnoj strani Rašljanske rijeke postoje, na temelju OGK iz 1985. godine, još dva velika rasjeda (kilometarskih dimenzija oko 2 km) od kojih je jedan u zaseoku Sutica, iznad kuća koje su već jednom iseljavane zbog pojave klizišta. Na temelju terenskoga obilaska, dimenzije rasjeda se povećavaju uslijed obilnih padalina.