Intervju s dr. Antom Domićem, gradonačelnikom Brčko Distrikta BiH – 23. 11. 2014.

Što biste izdvojili kada su u pitanju zakonodavne aktivnosti i koji od značajnijih zakona su doneseni ili su u tijeku?

Prvi korak koji smo napravili za učinkovitiji rad administracije jeste donošenje novoga Zakona o državnoj službi kojim je propisana organizacija, odgovornost i obveze državnih službenika. U pripremi je novi zakon o javnoj upravi, koji će precizirati nadležnosti pojedinih Vladinih odjela, a iz toga se onda mogu izvući i izvjesni radni procesi koji će administraciju učiniti učinkovitijom.

Sljedeća stvar koju činimo je uspostavljanje sustava internih kontrola i revizija s ciljem preventivnog djelovanja i otklanjanja pogrešaka. Isto tako, u pripremi je zakon o zviždačima kao i zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, te zakon o sukobu interesa.

Izrada nacrta pobrojanih zakona radi se uz asistenciju konzultanata iz Europskoga povjerenstva, koji nam pomažu da osmislimo i modeliramo posebno tijelo koje će se sustavno baviti borbom protiv kriminala i korupcije.

Pored toga, nastavljaju se reformski procesi jasnog i transparentnog donošenja zakona u smislu uključivanja civilnoga sektora, odnosno šire javnosti u komentiranje zakonskog prijedloga i podzakonskih akata. Tu je i činjenica da postoji potreba za reformskim procesima upravljanja ljudskim potencijalima i financijskom sektoru koji je nužno i potrebno nadograditi u ovom vremenskom razdoblju.

Sustav strateškog planiranja u administraciji Brčko Distrikta BiH je oduvijek manjkav zbog čega se radi na uspostavi jasne strategije kao i praćenja njenog izvršavanja i realiziranja.

Proračun za 2014. godinu po prvi put od uspostave Distrikta donesen je u Statutom predviđenom roku. Što je tomu najviše doprinijelo i što biste izdvojili?

Proračun je najvažniji financijski dokument svake države i unutar naše lokalne zajednice angažman od gradonačelnika do članova Vlade bio je od presudnoga značaja da bismo ispoštovali sve propisane rokove i uspjeli sustići vrijeme za njegovo usvajanje. To je 30. rujna, kada je Vlada poslala svoj Prijedlog proračuna u Skupštinu i oko prvog prosinca ga je Skupština Brčko Distrikta BiH i usvojila. Iza tog posla se krije mnogo sati usuglašavanja i analize, te potreba i zahtjeva građana Brčko Distrikta BiH, kao i prijedloga koji su uputili u proceduru sami predstojnici odjela. U 2013. godini smo u Skupštinskoj većini imali jednu ekipu koja je bila spremna i voljna da učinimo značajan iskorak ka unaprjeđenju rada i funkcioniranju administracije, pa samim tim i za donošenje Proračuna.

U prvoj godini mandata zaustavljen je trend gomilanja neutrošenih sredstava iz dijela kapitalnog Proračuna i drugih proračunskih stavki u usporedbi s prethodnim godinama. Kakva je trenutačna situacija na tom polju?

Moj dolazak na čelo administracije se dogodio pred kraj 2012. godine. U to vrijeme je na računima Brčko Distrikta BiH bilo oko 120 milijuna KM, a skoro 100 milijuna KM od tih sredstava bilo je namijenjeno za kapitalne projekte. Odmah po formiranju Vlade intenzivirali smo rad u smislu pripreme projektnih dokumenata, rješavanja imovinskopravnih poslova, raspisivanja natječaja. Zatim, izmijenili smo Instrukciju o javnim nabavama i taj proces učinili otvorenijim za sve ponuđače i identificirali one probleme koji ovaj postupak čine otežavajućim. To je urodilo plodom, tako da smo smanjili kapitalni Proračun, odnosno neutrošena sredstva za oko 70-ak milijuna KM. To je značajan napredak jer, ne samo da smo zaustavili gomilanje neutrošenih sredstava, nego smo i stvorili procese kojim smo omogućili jedan produktivniji rad, odnosno učinkovitiji rad u procesu realiziranja projekata koji su planirani u proračunima Brčko Distrikta BiH.

Izdvajanjem JZU „Zdravstveni centar Brčko“ i JP „Ceste Brčko“ iz administracije, jesu li postignuti očekivani  rezultati do sada?

Dolaskom na poziciju gradonačelnika nisam zatekao u tom poslu skoro nikakva rješenja. Uspjeli smo u relativno kratkom vremenskom razdoblju prilagoditi postojeće zakonodavstvo, formirati JP „Ceste Brčko“ i staviti ga u funkciju. To je sada poduzeće koje samostalno i neovisno funkcionira i osposobljeno je da implementira Projekt obilaznice što je i bio uvjet za dobivanje povoljnih kreditnih sredstava od Svjetske banke za obnovu i razvoj.

Što se tiče Javne zdravstvene ustanove, drukčiji procesi u upravljanju ljudskim potencijalima i upravljanju radnim procesima u zdravstvu zahtijevaju autonomiju u upravljanju i radu i zbog toga smo učinili taj iskorak i oformili JZU „Zdravstveni centar Brčko“, koja sada uistinu funkcionira, ali će joj trebati vremena da se prilagodi novim uvjetima i okolnostima u kojima radi. Već sada su vidljivi izvjesni pomaci u smislu odgovornosti i radnih procesa koji se tamo događaju. I dalje im je potrebna potpora u financijskom smislu, ali ja vjerujem da će se za izvjesno vrijeme sve to posložiti.

Početak godine, ne samo u Distriktu, već u cijeloj BiH obilježili su prosvjedi građana. Kako iz sadašnje perspektive gledate na događaje iz tog razdoblja?

Prosvjedi koji su počeli u Tuzli i proširili se ostatkom BiH dogodili su se i u Brčkom. Bio je to socijalni bunt potpomognut političkim poticajima izvjesnih političkih opcija i stranaka, a imali su za cilj svrgavanje gradonačelnika, pa onda samim tim i rušenje Vlade Brčko Distrikta BiH. Ipak, intenzivnim komuniciranjem s prosvjednicima i jednim fleksibilnim pristupom uspjeli smo da njihovo kolektivno artikuliranje s ulice prenesemo u ured, bez ikakvih incidenata, u smislu da nismo imali ozlijeđenih ljudi niti uništene imovine. Smatram da je to bio veliki uspjeh za nas, aktere tih procesa, jer smo našli put i način da razgovaramo s prosvjednicima, da vidimo koji su njihovi problemi i da ih stavimo u naše programe rada kako bismo iste otklonili.

Nakon toga, uslijedile su elementarne nepogode, u više navrata poplave i klizišta. Kako biste ocijenili tadašnju organizaciju službi i resursa na obrani nasipa i spašavanju ljudi i imovine?

Nakon te kataklizme, velika sredstava su uložena na sanaciju, pomoć stanovništvu zahvaćenom poplavama, ali i prevenciju budućih sličnih pojava, što je sve urađeno?

Intenzivnim radom svih nas u Vladi Brčko Distrikta BiH, a koristeći zakonske mogućnosti i ovlaštenja u to vrijeme uspjeli smo da amortiziramo nepostojanje adekvatnog broja službi angažiranjem privatnih poduzeća i drugih institucija Brčko Distrikta BiH, kao što je Policija. Imajući u vidu razmjere te katastrofe, koristeći ovlaštenja gradonačelnika koristili smo sve raspoložive resurse, a također smo imali i svesrdnu potporu Oružanih snaga BiH.

Spasili smo što je moguće više mehanizacije i žive stoke iz poplavljenih područja. Pružili smo adekvatan smještaj ljudima koji su izašli iz poplavljenih područja, te brzo donijeli pravni temelj za sanaciju porušenih objekata i pristupili obeštećenju i davanju financijske potpore stanovnicima. Nakon svega toga može se konstatirati da se, poslije tih ponovljenih poplava i klizišta, izašlo na način da nismo imali ozlijeđenih, a ni mrtvih. Minimalna šteta je bila na stočnom fondu, šteta na poljoprivredi se nije mogla izbjeći, ali smo poduzimali brze radnje s ciljem ponovnog presijavanja kultura i stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, dok je i šteta na infrastrukturi ubrzo nakon oštećenja privremeno sanirana. Nakon svega ovoga možemo reći da smo ovaj proces vodili korektno i dobro i da nismo ovako radili posljedice bi bile višestruko teže.

Na proljeće je planiran početak izvođenja radova za veliki Projekt izgradnje obilaznice oko Brčkog budući da je u rujnu raspisan međunarodni tender. Da li procedure idu predviđenom dinamikom i je li to realno očekivati početkom nove građevinske sezone?

Koje bi još značajnije infrastrukturne projekte izdvojili, a koji će Brčko pretvoriti u veliko gradilište?

Izgradnja obilaznice predstavlja jedan od najvećih projekata u ovom dijelu Europe, a naročito za Brčko Distrikt BiH. S ciljem da na vrijeme sustignemo sve rokove, imali smo koordinaciju poslova svih ključnih aktera i na tjednoj razini. Tako da smo uspjeli odgovoriti svim zahtjevima Europske banke za obnovu i razvoj u smislu rješavanja imovinskopravnih odnosa, adekvatnog projektiranja obilaznice, odabira nadzora, dok je posebna pozornost posvećena mišljenju struke, ali ništa manje nije zaostao ni interes politike za postupak raspisivanja javnoga natječaja.

Taj posao u ovom trenutku ide svojom dinamikom, tako da će se naši predviđeni rokovi za početak radova na obilaznici s početnom građevinske sezone 2015. godine ispuniti i očekujem jedan intenzivan rad na ovom projektu.

Obilaznica je duga skoro 19 kilometara i rasteretit će grad u prvom redu tranzitnog prometa što je važno i sa sigurnosnog aspekta, ali i za očuvanje infrastrukture i okoliša.

Drugi veliki posao koji je u tijeku na prostoru Brčko Distrikta BiH nastavak je izgradnje zgrade Policije. Za taj posao su udružena sredstva Brčko Distrikta BiH, u iznosu od tri milijuna konvertibilnih maraka i Europskoga povjerenstva, od oko sedam milijuna KM, što će biti dostatno da se zgrada završi. Natječaj za taj posao je u tijeku i u naredna dva do tri mjeseca očekuje se početak radova, nakon čega će ovaj vrlo važan infrastrukturni objekt za potrebu Policije Distrikta biti u funkciji i osigurati im puni kapacitet za rad.

Od važnosti za Brčko Distrikt BiH je uvezivanje ili izgradnja novoga transportnoga cjevovoda na potezu tvornica vode „Plazulje“ – vodotoranj „Vrankićka“. Znamo da smo u proteklom razdoblju imali učestalo pucanje glavnoga cjevovoda, no dosadašnje Vlade nisu se bavile tim problemom, niti ga pokušavale riješiti. Mi smo osigurali proračunska sredstva, izdvojili iznos od tri milijuna KM i očekujemo da sljedeće godine i taj posao završimo. Uz to, tražimo način za financiranje izgradnje još jednog transportnog cjevovoda, to je cjevovod koji bi u trasi obilaznice prenosio 200 litara vode u sekundi na potezu tvornica vode „Plazulje“ prema Potočarima, za koji već imamo projektnu dokumentaciju.

Nadalje, započeli smo uređenje grada pri čemu smo pristupili drukčijem uređenju prometa u samom gradu – izgradnji kružnoga toka, što se pokazalo kao najsigurniji i najbrži način za protok prometa. Tu je još mnogo infrastrukture koja se radi, u smislu izgradnje mostova, ulica, lokalnih i nekategoriziranih cesta. Naročito je mnogo posla u tijeku kada se tiče otklanjanja posljedica od poplava, gdje smo investirali oko devet milijuna KM za čišćenje lateralnih kanala, izgradnje portifikacijskih objekata na nasipu, na rijeci Savi, u prvom redu za izgradnju srušene gravitacijske ustave u Vučilovcu, saniranje crpne stanice, uređenje korita rijeka Tinje, Lomnice, Zovičice, Rašljanske rijeke, Brke, Lukavačke rijeke kao i rješavanje ili otklanjanje izvjesnih arhitektonskih barijera koje su ranije građene na potezima infrastrukture, a koje su u poplavama činile štetu.

Isto tako se dosta energije i sredstava usmjerilo na otklanjanje i uređenje klizišta kojih se u ovim proteklim godinama pojavilo u ekstremno velikom broju i kao posljedicu toga imamo i značajan broj kuća koje su porušene. Tako da je angažman jako intenzivan i s postojećim kapacitetima čini se maksimalno da se obnovi i pokrene izgradnja infrastrukture, a opet sve s ciljem da se zaposle lokalne tvrtke i lokalno stanovništvo.

Je li implementirana ideja Memoranduma o zajedničkoj suradnji na unaprjeđenju poslovnog ambijenta Distrikta? Kakvo je stanje u gospodarstvu, hoće li se problem nezaposlenosti smanjiti kroz postojeći program aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja?

Brčko je već dugo godina imalo problem neadekvatne komunikacije na relaciji gospodarstvenici, izvršna i zakonodavna vlast. Da bismo to razriješili prije više od godinu dana potpisali smo Memorandum o zajedničkom djelovanju između izvršne i zakonodavne vlasti, Sindikata, Gospodarske komore i Udruge poslodavaca. Cilj je identificiranje i lociranje problema koji koče i usporavaju djelovanje gospodarskog sektora i da zajedničkim pristupom otklanjamo sve barijere kako bismo ubrzali gospodarski razvitak.

Naša nastojanja su da sredstva, koja plasiramo u gospodarstvo, budu u pravoj mjeri implementirana i da daju adekvatan učinak. Većinu ovih rješenja smo naslijedili iz prošlosti i sad radimo intenzivno na analizi učinaka tih financijskih potpora, a s ciljem smanjenja broja nezaposlenih osoba koje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Svakako da smo očekivali veći uspjeh, no iz objektivnih razloga i nepogoda u vidu poplava, koje su trajale dosta dugo, taj je zamajac intenzivne komunikacije u otklanjanju izvjesnih nedorečenosti na neki način posustao, ali smo taj posao obnovili i intenzivno se pristupa daljnjem radu na osmišljavanju novih koncepata potpore u gospodarstvu i poljoprivredi.

Kulturnih i športskih dešavanja u Brčkom ne nedostaje. Neke manifestacije su se ustalile, treba li u tom području što mijenjati?

Brčko je bilo i domaćin Sajma gospodarstva. Kakvi su planovi za razvoj turizma u Brčko Distriktu BiH s obzirom na potencijal koji ima?

Što se tiče razvoja turističke djelatnosti na prostoru Brčko Distrikta BiH, mi smo administrativno ustrojeni na način da postoji Služba za turizam i naš plan je da se razradi upravljački mehanizam u ovom području, da se turistička ponuda objedini i kao jedinstvena nudi potencijalnim turistima kojih i ovoga trenutka ima na prostoru Brčko Distrikta BiH.

Brčko je multietnički, multikulturalan i multikonfesionalan grad, tako da se na njegovom prostoru uistinu može vidjeti prožimanje arhitekture iz pseudomaurskoga do arhitekture koja je moderna sada. Mnogo je kulturno-športskih događaja koje potiče i sufinancira i sama Vlada Brčko Distrikta BiH. Pored manifestacija U susret proljeću, Savski cvijet, Susreti kazališta, svakako da treba naznačiti Vidovdansku trku i Božićni rukometni turnir, Bajramski turnir i razne druge događaje koji su možda u manjem opsegu nazočni na području Brčko Distrikta BiH, ali su od iznimnog značaja osobito za mladež.

Kako biste ocijenili funkcioniranje Distrikta nakon zatvaranja Ureda OHR-a?

Brčko je dugo godina bilo pod stalnim patronatom OHR-a, jer je ovdje u kontinuitetu boravio supervizor za Brčko i njegovo osoblje. Ranijih godina je bilo puno lakše raditi, jer su najkrupniji problemi rješavani u OHR-u ili uz njihovu pomoć. Nakon zatvaranja ureda, mi smo preuzeli odgovornost da se lokalne političke stranke dogovaraju oko načina izgleda administracije i svojih prioriteta koje treba rješavati. Neki od nas su taj izazov shvatili krajnje ozbiljno, ali još uvijek ima i onih koji smatraju da mi ne možemo funkcionirati bez OHR-a i kao posljedicu toga do izvjesne mjere i provociraju određene događaje kako bi se pokazalo da Brčko Distrikt BiH nije sposoban za samostalno funkcioniranje, odnosno da ljudi u Brčko Distriktu BiH nisu sposobni da se dogovaraju.

Ipak sam duboko uvjeren da mi možemo i dogovaramo se oko krupnih pitanja koja rješavamo nekad teže nekad lakše i vjerujem da ćemo uspjeti razriješiti pitanja koja su iz tog doba ostala neriješena. OHR je dovoljno dugo bio prisutan i pomogao u uspostavljanju Brčko Distrikta BiH i samostalnih institucija, ali je sada uistinu odgovornost na nama. Smatram da smo u protekle dvije i pol godine pokazali da možemo samostalno funkcionirati.

Kakva je suradnja sa susjedima, pored ostalih i Republikom Hrvatskom budući da je odskora članica EU i da nam je samim time EU odmah preko granice?

Brčko Distrikt BiH je veoma zanimljiv za ostatak BiH, ali i za susjedne države. Nerijetke su posjete veleposlanika različitih država koji dolaze u Brčko i raspituju se o načinu organiziranja rada i funkcioniranja. Tako su cijelu prošlu i ovu godinu okarakterizirale posjete najviših dužnosnika iz susjedne Republike Hrvatske. U srpnju 2013. godine imali smo posjetu predsjednika Republike Hrvatske gospodina Ive Josipovića, a ove godine predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke. To je znak da i susjedi s pozornošću i interesom gledaju na BiH i žele nam pomoći u smislu ekonomskog i gospodarskog razvitka.

Naročito je tu prisutna zainteresiranost za prekograničnu suradnju i zajedničko djelovanje s projektima prema EU fondovima. Moram istaknuti da smo u vrijeme poplava imali izvrsnu suradnju sa svim dijelovima BiH kao i sa spasiteljskim ekipama koje su došle iz drugih država poput Makedonije, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Turske, Austrije. Pružena je nesebična potpora, ali smo i mi dali jedan skromni doprinos prihvativši preko tisuću osoba iz RH, odnosno iz Gunje, u prvim danima tijekom poplava.

S obzirom na poziciju Brčko Distrikta BiH, ostvarili smo dobru suradnju i sa entitetskim vladama – s Vladom RS i Vijećem ministara BiH, isto tako i sa susjednim općinama i županijama.

Osvrt na trenutačnu političku situaciju u Brčko Distriktu BiH?

U ovom trenutku Vlada Brčko Distrikta BiH nalazi se pred kraj druge godine mandata. Prije točno dvije godine izabran sam za gradonačelnika i do sada smo uspješno rješavali sve svoje obveze i programske ciljeve.

Prije dva mjeseca su nastupile izvjesne poteškoće u smislu kapaciteta Skupštine Brčko Distrikta BiH za donošenje zakonskih rješenja i nekih drugih akata. Međutim, duboko sam uvjeren da ćemo u narednih tjedan do dva dana doći do kvalitetnih rješenja koja će omogućiti da skupštinska većina u Brčko Distriktu BiH funkcionira sukladno demokratskim procedurama. Što se tiče izvršne vlasti, mi funkcioniramo u punom kapacitetu i nemamo tu nikakvih prepreka.

Mislite li da je postignuta veća transparentnost u radu Vlade otkako ste, dolaskom na funkciju gradonačelnika, ostvarili i drukčiji pristup s novinarima? Kako to  komentirate?

Vrlo je važno da javnost bude upoznata sa svime što radimo kao i načinom na koji to radimo. Novinari koji to žele, mogu biti nazočni na sjednicama Vlade i iz prve ruke saznati za odluke koje donosimo, što im je zasigurno pomoglo da na potpuniji i iscrpan način dođu do informacija kako bi svoju vijest lakše plasirali slušateljstvu.

Također smo ponovno otvorili press clipping, a sve što radimo objavljujemo na portalu, otvorili smo Facebook stranicu kao vid interakcije s građanima. Pored toga, Gradska vijećnica je, kao najvrjedniji kulturno-povijesni objekt, otvorena za građane koji ju žele posjetiti. Neke od usluga koje nudimo se ne konzumiraju u očekivanoj mjeri, ali im je pružena mogućnost da nešto vide, urade ili provjere, a na njima je da to uistinu hoće ili žele.

Zadovoljan sam suradnjom s novinarima i načinom na koji oni prate i prenose rad izvršne vlasti.

Kakva je strategija borbe protiv korupcije – je li Vlada Brčko Distrikta BiH poduzela sve potrebne korake da korupcija bude sustavno riješena?

Mi smo u ovom trenutku u pripremi da poduzmemo sve korake kako bismo bili u mogućnosti uhvatiti se ukoštac s korupcijom. Skupština je oformila svoje Povjerenstvo, dok smo na razini izvršne vlasti tu aktivnost dodijelili glavnom koordinatoru Vlade da bude odgovoran za donošenje ključnih akata i da prati implementiranje programa borbe protiv korupcije. Naša je namjera da se na razini Distrikta utemelji jedno posebno tijelo, koje bi se isključivo bavilo preventivnim djelovanjem, sakupljalo, obrađivalo i prosljeđivalo informacije nadležnim institucijama. S druge strane je izuzetno važan angažman Policije i Tužiteljstva Brčko Distrikta BiH u borbi protiv korupcije i tu imamo dobru suradnju.

Nadalje, tu je i civilno društvo bez kojeg je taj program u punom kapacitetu nemoguće osmisliti. Bilo je nekoliko programa koje je civilno društvo organiziralo, a mi smo sudjelovali kao suorganizatori ili sufinancijeri i pomogli ljudima s ciljem da se borimo protiv različitih vidova korupcije.

Svaki Vladin Odjel zadužen je da izradi akcijski plan i izvješćuje Vladu o mjerama njegove implementacije. Također, neke dubinske analize u smislu otklanjanja izvjesnih nedorečenosti u samim zakonima, važan su element borbe protiv korupcije.

Što vidite kao novi zamajac u životu Distrikta?

Ono što je najvažnije za Brčko Distrikt BiH jeste stvoriti uvjete da se ljudi zaposle. To je okosnica djelovanja i naše pripreme za dodatni razvoj gospodarstva. Infrastruktura koju pripremamo i koju ćemo početi realizirati u smislu izgradnje početkom predstojeće godine doprinijet će pojačanom zapošljavanju ljudi. Samim tim se stvaraju bolji uvjeti za gospodarstvenike koji žele investirati i raditi na području Brčko Distrikta BiH.

Želim napomenuti studiju o ekonomskoj opravdanosti izgradnje gospodarske zone na potezu baze McGovern, koja bi, kada se izgradi, mogla zaposliti i stvoriti novih 1200 radnih mjesta.

Na tom polju smo u punom zamahu. Radimo i pripremamo se. Stoga sam uvjeren da ćemo i taj posao dobro napraviti. Isto je važno razvijati suživot, toleranciju, međusobno razumijevanje svih nas jednih prema drugima, bilo na nacionalnoj ili političkoj razini. Na takav način stvaramo uvjete za adekvatan i kvalitetan dogovor, jer samo tako možemo očekivati da ćemo u Brčkom napraviti važan i značajan iskorak koristeći pogodnost zemljopisne pozicije Distrikta i naše povezanosti. Imamo sve predispozicije za gospodarski razvitak i da ostanemo broj jedan na prostoru BiH, kao što smo i dosada bili.