Intervju s predstojnikom Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Sašom Tanićem

Gospodine Taniću, jeste li zadovoljni dosadašnjom realizacijom poticaja za poljoprivredu iz 2017. godine?

Što se tiče poticaja za 2017. godinu ne mogu reći da sam potpuno zadovoljan. Očekivao sam da ćemo brže isplatiti sva sredstva predviđena Proračunom za 2017. godinu. Trenutačno je isplaćeno oko 7 milijuna i bližimo se isplati svih 80 % zajamčenih sredstava planiranih pravilnikom te nakon toga planiramo isplatu preostalih 20 posto ili nešto manje, ali ja vjerujem da će biti dovoljno sredstava za 20 posto.

Koji su razlozi za sporiju isplatu sredstava poticaja?

Razloga je više, ali suština je u radu službenika unutar Odjela. Službenici uslijed preopterećenja poslom i velikog broja zahtjeva ne stižu obraditi sve na vrijeme i u planiranom roku. Nažalost, imali smo i tu nesreću da su u jeku poslova u vezi s obradom poticaja dva službenika koja izravno rade na obradi zahtjeva za poticaj suspendirana. Ono što me raduje jeste da je kolegica Sabrina Drapić, koja važi za jednog od najboljih radnika, oslobođena svih optužbi te očekujemo njen povratak na posao.

Proračun za 2018. godinu upućen je u skupštinsku proceduru. Što možemo očekivati u 2018. godini?

Prijedlog proračuna za 2018. godinu usvojen je na sjednici Vlade te upućen u skupštinsku proceduru. Bliži se i taj krajnji rok za usvajanje proračuna, 31. ožujka 2018. godine. Vjerujem da će predloženi iznos od 9.300.000 KM biti usvojen kao takav, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 700.000 KM. Isto tako svjesni smo da to neće biti dovoljno da pokrije 100 postotni iznos poticaja jer će poticaji sigurno dostići 11 milijuna KM, što znači da ćemo rebalansom proračuna morati pokušati osigurati dodatna sredstva.

Mogu li poljoprivredni proizvođači očekivati neke izmjene Pravilnika za poticaje u poljoprivredi?

Ne planiramo strukturalne ni vrijednosne izmjene u Pravilniku, nego će se izmjene odnositi na uočene pogreške u tehničkom dijelu te otklanjanje nedorečenosti u Pravilniku koje su primijećene. Ono na čemu ću inzistirati jeste uvođenje sankcije za lažno prijavljivanje te nenamjensko trošenje sredstava. Jedan od prijedloga jeste, ako se utvrdi osnova da je došlo do lažnog prijavljivanja, zabrana korištenja poticajnih sredstava na razdoblje od 3 godine.

Ono što je trenutačno medijski aktualno jeste program samozapošljavanja u poljoprivredi, što je prvi put da se takva aktivnost provodi.

Formalno ta sredstva, u iznosu od 500.000 KM, nisu predviđena proračunom za 2018. godinu. Sredstva postoje i osigurana su prije pet godina, a planirana su za financiranje kredita za poljoprivredu preko komercijalnih banaka u razdoblju od pet godina. Ta sredstva su nakon pet godina vraćena na jedinstveni račun Trezora i prema našim informacijama trenutačno je na raspolaganju oko 1.600.000 KM.

Predložio sam Skupštini da se od tih sredstava iznos od 500.000 KM izdvoji za samozapošljavanje u poljoprivredi. Sam projekt bi se na naš prijedlog realizirao preko Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH po kriterijima koje bi usvojila Vlada Brčko distrikta na prijedlog Odjela.

Vjerujem da će koalicijski partneri podržati prijedlog s obzirom na to da prijedlog ima smisla te već sada postoji veliki interes javnosti, medija i poljoprivrednika.

Znači li to da su sredstva na raspolaganju te da „sudbina“ poljoprivrednika sada ovisi isključivo o političkoj volji pojedinaca?

Možemo i tako reći. Taj novac stoji, a postoji interes da se ponove kreditni aranžmani, gdje bismo mi predložili da milijun ide u kreditne aranžmane za nabavu mehanizacije, a ostatak da se usmjeri na samozapošljavanje. Mislimo da bi to dalo jako dobre rezultate na terenu a i povećalo bi stopu zaposlenosti u poljoprivredi. Po mom mišljenju, to je jedna od posljednjih šansi koju imamo za život na selu kako za mlade ljude tako i za stariju populaciju.

Usvojena je Strategija ruralnog razvoja te se očekuje otvaranje pretpristupnih fondova EU-a za poljoprivrednike. Ima li Odjel za poljoprivredu informaciju o daljnjim koracima te kako će se potencijalna sredstva usmjeravati?

Strategija je usvojena na državnoj razini i ono što mi trenutačno znamo jeste da su u izradi akcijski planovi te raspodjela sredstava u određenim iznosima i postotcima. Koliko ja znam prijedlog je da jedna trećina ide na institucionalnu potporu, što bi značilo uvezivanje komunikacije između entitetskih ministarstava i Vijeća ministara BiH, a dvije trećine sredstava išle bi izravno korisnicima u infrastrukturne projekte i unaprjeđenje proizvodnje.

Što je to što će biti drugačije u odnosu na dosadašnje programe koji su financirani od strane Europske komisije?

Narodski rečeno, entitetske vlade kao i brčanski odjel za poljoprivredu neće imati utjecaja na odabir projekata niti na ocjenu istih. Ako netko ima interes i želi aplicirati, imat će tu mogućnost preko nadležnih ministarstva i odjela, ali će struka donositi konačni sud.

Znači li to da će sve projekte pregledati predstavnici Europske unije te da će sva odobrena sredstva isplaćivati izravno korisnicima, što do sada nije bio slučaj?

Nadležna ministarstva imat će ulogu da uime korisnika apliciraju te da kasnije, po odobrenju, vrše monitoring utroška sredstava. Nema zajamčenih projekata ni procentualne podjele kao do sada. Ako Brčko preda dovoljan broj kvalitetnih aplikacija i te aplikacije budu ocijenjene kao pozitivne, sva planirana sredstva teoretski mogu završiti u Brčkom ili, ako ne budemo imali projekata, mogu nas i zaobići.

Godinama je pitanje lova na teritoriju Brčko distrikta BiH pitanje o kojem nema suglasnosti. Jesu li se stvari pomaknule s „mrtve točke“?

Što se tiče lova u Brčko distriktu BiH stanje je nepromijenjeno. Zabrana lova je i dalje na snazi. Smjernice su usvojene na sjednici Vlade i one predviđaju utvrđivanje granica lovišta te dodjelu lovišta na upravljanje, ali još nismo napravili nikakav ozbiljniji pomak u tom pravcu. Ono što trenutačno imamo jeste inicijativa četiri lovačke udruge za sastanak s gradonačelnikom, predsjednikom Skupštine te sa mnom kao predstojnikom Odjela. Tražio sam sjednicu Kolegija Vlade na kojoj bismo usuglasili stavove te održali sastanak s predstavnicima lovačkih udruga s ciljem iznalaženja zajedničkog rješenja.

Nakon što su prošle godine entitetske vlade zabranile izvoz trupaca iz Republike Srpske i FBiH, drvoprerađivači Brčko distrikta BiH ostali su bez sirovine. Imate li informacije do kada će to biti tako i jeste li nešto poduzimali po tom pitanju?

Mi kao odjel nemamo službene informacije. Nikada nismo bili ni obaviješteni od strane Vlade Republike Srpske kao ni od strane Vlade Federacije o uvođenju mjere zabrane prometom drvnim sortimentima i trupcima za prerađivače s prostora Brčko distrikta BiH. Možemo reći da su entitetske vlade samovoljno, bez konzultacije s nama, na svoju ruku, donijele odluku koja ide izravno na štetu naših drvoprerađivača uslijed nekog njihovog međusobnog obračuna. Zbog nedostatka komunikacije među entitetima naši prerađivači ispali su kolateralna šteta. Ono što neslužbeno znamo jeste to da je Federacija svoju odluku promijenila te da proizvođači iz Brčko distrikta BiH mogu nabavljati sortimente na području FBiH, ali Vlada RS još nije promijenila svoju odluku. Čim smo dobili informaciju o toj zabrani, mi smo službeno uputili zahtjev prema entitetskim vladama da nas obavijeste o donošenju takvih odluka i o temelju pravnih akata, ali nikada nismo dobili odgovor. Apelirali smo nekoliko puta, ali, nažalost, odgovor još nismo dobili.

„Određivanje alternativnih lokacija za zbrinjavanje lešina pasa lutalica“ tema je koja je kamen spoticanja. Čak je i 32. sjednica Vlade zbog ovoga pitanja prekinuta.

Odjel je dao prijedlog od strane povjerenstva koje je formirano još u vrijeme prošlog mandata, koji je tada jednoglasno usvojen, o određivanju devet lokacija grobnica za pse. Taj prijedlog kandidiran je na sjednicu Vlade s podjelom da se iz svakog naroda daju po tri lokacije, da ne bi bilo da se jednima nameće više. Međutim, trenutačno taj prijedlog nema potporu od strane ministara iz jednog od naroda. Mi smo kao Odjel spremi za bilo koje rješenje jer je stanje zaista alarmantno. Svakodnevno primamo dopise po tom temelju, što od Policije Brčko distrikta BiH što od Javnog poduzeća „Komunalno Brčko“, te inzistiranje da se pronađe rješenje.