Intervju sa šefom Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu

Po dolasku zatekao sam neisplaćene prošlogodišnje podsticaje poljoprivrednicima. Više od polovine sredstava nije bilo isplaćeno niti su bile urađene odluke o isplati podsticaja. To je bio moj prvi zadatak, da se isplate ti podsticaji. To smo riješili i do kraja aprila isplatili smo sve podsticaje za 2016. godinu, a uporedo s tim komisije su izlazile na teren i sačinjavale zapisnike za proizvodnje koje su se završavale prije donošenja pravilnika o podsticajima za 2017. godinu. Po usvajanju Budžeta za 2017. godinu provedene su aktivnosti na donošenju novog pravilnika za podsticaje, te je isti usvojen krajem jula mjeseca. Iz budžeta je za ovogodišnje podsticaje izdvojeno 8,5 miliona maraka, što će biti dovoljno za isplatu 80 posto sredstava, a za preostalih 20 posto, po mojoj procjeni, potrebno će biti još najmanje 700 hiljada maraka, koje bi trebali osigurati rebalansom. 

Promijenjen je i pravilnik za podsticaje. Koje su izmjene izvršene?

Mnogo promjena smo uradili, naravno, u dogovoru s poljoprivrednicima, jer smo htjeli da im izađemo u susret. Olakšali smo im proceduru podnošenja zahtjeva, izjednačili smo visinu podsticaja za pojedine kulture, prije svega žitarice, koje su bile nepravedno zapostavljene i zbog toga ostavljale prostor za malverzaciju. Poljoprivrednim proizvođačima koji drže muzne krave smo izašli u susret tako što ih ne uslovljavamo da proizvedeno mlijeko moraju predavati otkupnim stanicama mljekara, već je njima ostavljeno da sami izaberu način na koji će plasirati mlijeko na tržištu. Visina tih podsticaja ostala je ista, dok smo povećali one za tovne svinje, janjad, rasplodne ovce i pčele. 

Uprava za indirektno oporezivanje BiH prije nekoliko mjeseci najavila je provjeru poljoprivrednih proizvođača, jer su dobili anonimnu prijavu da pojedini poljoprivrednici ostvaruju dobit veću od 50 hiljada maraka, a ne plaćaju porez. Je li provjera počela?

Mi smo dobili  dopis od Uprave, obradili i udovoljili njihovom zahtjevu da im pošaljemo spisak svih poljoprivrednih proizvođača koji primaju podsticaje. Spisak smo im dostavili u junu. Poslije toga niko nas iz Uprave nije kontaktirao niti tražio od nas još informacija. Mislim da je oko toga napravljena prevelika fama, jer smatram da nije bilo stvarnih elemenata za malverzaciju ove vrste. Ipak, planiramo izmijeniti Zakon o preduzećima, kako bismo poljoprivrednicima, fizičkim licima, omogućili da se registruju kao porezni obveznici, jer trenutno to ne mogu. Tako bi mogli pravilnikom mijenjati i iznos podsticajnih sredstava. Trenutno su za fizička lica do 30 hiljada, a za pravna do 80 hiljada maraka. Podsticaji nisu direktno vezani za porez i obveznici ne bi trebali da izbjegavaju plaćanje. O spomenutim zakonskim izmjenama javnost će, svakako, biti upoznata, jer ćemo organizovati i javne rasprave. Naravno, ukoliko se izmjene usvoje, poljoprivrednici koji uđu u porezni sistem, dobit će potrebnu obuku. 

Da li trenutno Odjeljenje radi na nekim projektima za poljoprivredu?

Jedan od projekata koji je ove godine istekao, a mi ćemo ga obnoviti, jeste kredit za poljoprivrednike. Mi smo u proteklom periodu davali kredite poljoprivrednim proizvođačima preko komercijalnih banaka. Imamo fond u kojem na raspolaganju imamo milion i po maraka za subvencioniranje 50 posto kamatne stope. Visina kredita za fizička lica iznosila je do 30 hiljada, a za pravna do 50 hiljada maraka, uz kamatnu stopu od šest posto sa grace periodom od godinu dana za kredit na pet godina. U planu je da do kraja godine ponovo raspišemo javni poziv komercijalnim bankama za plasiranje tih kredita. Ono što ću predložiti članovima Vlade jeste da ti krediti budu usmjereni na obnovu poljoprivredne mehanizacije i ugradnju sistema za navodnjavanje. 

Da li koristite IPA fondove?

Ne, nemamo projekata. Sve što koristimo su donatorska sredstva, to jest, kredit Svjetske banke, omogućen nakon poplava. Pretpristupna sredstva, koja stoje na raspolaganju BiH, malo koristi ostatak države, a mi ništa. 

Da li Brčko distrikt BiH ima strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje?

Ne. Nikada nije ni postojala, jer jedini prijedlog koji smo imali prije deset godina nikada nije usvojen. Postoji jedino strategija ruralnog razvoja na državnom nivou u čijoj izradi je učestvovalo i odjeljenje koje vodim. Ono što znam je da su entiteti i Distrikt postigli načelnu saglasnost i da se o njoj moraju izjasniti kako bi je Vijeće ministara BiH moglo usvojiti. Imamo i ponude od strane međunarodne zajednice da zajedno uradimo strategiju lokalnog razvoja, s naglaskom na poljoprivredi. To je za sada u početnoj fazi. Mnogo strategija je Distrikt imao, ali nikada nisu primjenjivane. 

Kakvo je stanje u oblasti šumarstva?

Nije na nekom zavidnom novu. Jer, naši građani nisu društveno odgovorni niti osjećaju potrebu da čuvaju šume. Imamo veliki problem s krađom šume. Mi imamo šest šumara, stalno zaposlenih i jednog šumarskog inspektora, što je nedovoljno. Otežavajuća okolnost su i niske kazne. Često uhvatimo kradljivce na djelu, ali budu samo novčano kažnjeni. Zbog toga ćemo predložiti da se kazne pooštre. Najveći problem je što se krade državna šuma. Ni pošumljavanje se ne vrši redovno, posljednje dvije godine je izostalo. Ove godine su sredstva odobrena, ali malo sredstava se izdvaja za pošumljavanje i smatram da je to neopravdano. 

Kada će se početi primjenjivati Zakon o lovstvu kako bi lov ponovo zaživio u Distriktu?

Lov je zabranjen već sedam godina, a zakon o lovstvu je usvojen 2015. godine. Stupio je na snagu, ali se ne primjenjuje, jer nisu doneseni podzakonski akti. Još uvijek nisu utvrđene granice lovišta pa ne možemo raspisati ni javni poziv za dodjelu tih lovišta na upravljanje lovačkim udruženjima. To su glavni  razlozi zbog kojih se zakon još ne primjenjuje. Zato imamo krivolov. S druge strane nemamo kontrolu nad divljači. Smatram da je jedino rješenje, i na tome ćemo raditi, da se utvrdi više manjih lovišta koja će se dati udruženjima na upravljanje. Za sada smo uspjeli da utvrdimo smjernice za izradu pravilnika i u narednom periodu radit ćemo na njegovoj izradi. 

Kakvo je stanje s vodoprivrednim objektima, nasipima, kanalima i riječnim koritima?

Stanje je mnogo bolje nego 2014. Poslije poplava dosta toga se uradilo i od tada se svake godine planiraju sredstva za tekuće održavanje vodoprivrednih objekata, lateralnih kanala i nasipa. Za petnaestak dana ćemo početi rekonstrukciju savskog nasipa, od Vučilovca do Krepšića. Potpisali smo ugovor s izvođačem radova prije nekoliko dana. Vrijednost ovog projekta je 1,7 miliona maraka, a sredstava je osigurala Svjetska banka. Ove godine smo planirali, također, preko projekata Svjetske banke, da uradimo regulaciju korita rijeke Brke. Dok je iz budžeta izdvojeno pola miliona maraka za regulaciju korita rijeke Blizne i po 200 hiljada maraka za regulaciju toka još dvije pritoke Save. 

Kakvi su Vam planovi u radu Odjeljenja za naredni period, do kraja mandata?

Vjerujem da će budžet za 2018. godinu biti usvojen na vrijeme, kako bismo odmah, na početku godine, mogli donijeti pravilnik za podsticaje. A ono što bih volio da do kraja mandata uradim jeste da se podsticaj više ne reguliše pravilnikom, nego da se svede u zakonske okvire, da ljudi znaju sa sigurnošću šta mogu očekivati narednih godina, a da se pravilnikom utvrđuju tehničke stvari na godišnjem nivou ili da se donese na period trajanja mandata.