Intervju s predstojnikom Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo

Po dolasku zatekao sam neisplaćene prošlogodišnje poticaje poljoprivrednicima. Više od polovice sredstava nije bilo isplaćeno niti su bile urađene odluke o isplati poticaja. To je bio moj prvi zadatak, da se isplate ti poticaji. To smo riješili i do konca travnja isplatili smo sve poticaje za 2016. godinu, a usporedo s tim povjerenstva su izlazila na teren i sačinjavala zapisnike za proizvodnje koje su se završavale prije donošenja pravilnika o poticajima za 2017. godinu. Po usvajanju Proračuna za 2017. godinu provedene su aktivnosti na donošenju novog pravilnika za poticaje, te je isti usvojen koncem srpnja mjeseca. Iz proračuna je za ovogodišnje poticaje izdvojeno 8,5 milijuna maraka, što će biti dovoljno za isplatu 80 posto sredstava, a za preostalih 20 posto, po mojoj procjeni, potrebno će biti još najmanje 700 tisuća maraka, koje bi trebali osigurati rebalansom. 

Promijenjen je i pravilnik za poticaje. Koje su izmjene izvršene?

Mnogo promjena smo uradili, naravno, u dogovoru s poljoprivrednicima, jer smo htjeli da im izađemo u susret. Olakšali smo im proceduru podnošenja zahtjeva, izjednačili smo visinu poticaja za pojedine kulture, prije svega žitarice, koje su bile nepravedno zapostavljene i zbog toga ostavljale prostor za malverzaciju. Poljoprivrednim proizvođačima koji drže muzne krave smo izašli u susret tako što ih ne uvjetujemo da proizvedeno mlijeko moraju predavati otkupnim stanicama mljekara, već je njima ostavljeno da sami izaberu način na koji će plasirati mlijeko na tržištu. Visina tih poticaja ostala je ista, dok smo povećali one za tovne svinje, janjad, rasplodne ovce i pčele. 

Uprava za neizravno oporezivanje BiH prije nekoliko mjeseci najavila je provjeru poljoprivrednih proizvođača, jer su dobili anonimnu prijavu da pojedini poljoprivrednici ostvaruju dobit veću od 50 tisuća maraka, a ne plaćaju porez. Je li provjera počela?

Mi smo dobili  dopis od Uprave, obradili i udovoljili njihovom zahtjevu da im pošaljemo popis svih poljoprivrednih proizvođača koji primaju poticaje. Popis smo im dostavili u lipnju. Poslije toga nitko nas iz Uprave nije kontaktirao niti tražio od nas još informacija. Mislim da je oko toga napravljena prevelika fama, jer smatram da nije bilo stvarnih elemenata za malverzaciju ove vrste. Ipak, planiramo izmijeniti Zakon o poduzećima, kako bismo poljoprivrednicima, fizičkim osobama, omogućili da se registriraju kao porezni obveznici, jer trenutačno to ne mogu. Tako bi mogli pravilnikom mijenjati i iznos poticajnih sredstava. Trenutačno su za fizičke osobe do 30 tisuća, a za pravne do 80 tisuća maraka. Poticaji nisu izravno vezani za porez i obveznici ne bi trebali da izbjegavaju plaćanje. O spomenutim zakonskim izmjenama javnost će, svakako, biti upoznata, jer ćemo organizirati i javne rasprave. Naravno, ukoliko se izmjene usvoje, poljoprivrednici koji uđu u porezni sustav, dobit će potrebnu obuku. 

Da li trenutačno Odjel radi na nekim projektima za poljoprivredu?

Jedan od projekata koji je ove godine istekao, a mi ćemo ga obnoviti, jeste kredit za poljoprivrednike. Mi smo u proteklom razdoblju davali kredite poljoprivrednim proizvođačima preko komercijalnih banaka. Imamo fond u kojem na raspolaganju imamo milijun i po maraka za subvencioniranje 50 posto kamatne stope. Visina kredita za fizičke osobe iznosila je do 30 tisuća, a za pravne do 50 tisuća maraka, uz kamatnu stopu od šest posto sa grace periodom od godinu dana za kredit na pet godina. U planu je da do konca godine ponovo raspišemo javni poziv komercijalnim bankama za plasiranje tih kredita. Ono što ću predložiti članovima Vlade jeste da ti krediti budu usmjereni na obnovu poljoprivredne mehanizacije i ugradnju sustava za navodnjavanje. 

Da li koristite IPA fondove?

Ne, nemamo projekata. Sve što koristimo su donatorska sredstva, to jest, kredit Svjetske banke, omogućen nakon poplava. Pretpristupna sredstva, koja stoje na raspolaganju BiH, malo koristi ostatak države, a mi ništa. 

Da li Brčko distrikt BiH ima strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje?

Ne. Nikada nije ni postojala, jer jedini prijedlog koji smo imali prije deset godina nikada nije usvojen. Postoji jedino strategija ruralnog razvoja na državnoj razini u čijoj izradi je sudjelovao i odjel koji vodim. Ono što znam je da su entiteti i Distrikt postigli načelnu suglasnost i da se o njoj moraju izjasniti kako bi je Vijeće ministara BiH moglo usvojiti. Imamo i ponude od strane međunarodne zajednice da zajedno uradimo strategiju lokalnog razvoja, s naglaskom na poljoprivredi. To je za sada u početnoj fazi. Mnogo strategija je Distrikt imao, ali nikada nisu primjenjivane. 

Kakvo je stanje u oblasti šumarstva?

Nije na nekoj zavidnoj razini. Jer, naši građani nisu društveno odgovorni niti osjećaju potrebu da čuvaju šume. Imamo veliki problem s krađom šume. Mi imamo šest šumara, stalno zaposlenih i jednog šumarskog inspektora, što je nedovoljno. Otežavajuća okolnost su i niske kazne. Često uhvatimo kradljivce na djelu, ali budu samo novčano kažnjeni. Zbog toga ćemo predložiti da se kazne pooštre. Najveći problem je što se krade državna šuma. Ni pošumljavanje se ne vrši redovito, posljednje dvije godine je izostalo. Ove godine su sredstva odobrena, ali malo sredstava se izdvaja za pošumljavanje i smatram da je to neopravdano. 

Kada će se početi primjenjivati Zakon o lovstvu kako bi lov ponovo zaživio u Distriktu?

Lov je zabranjen već sedam godina, a zakon o lovstvu je usvojen 2015. godine. Stupio je na snagu, ali se ne primjenjuje, jer nisu doneseni podzakonski akti. Još uvijek nisu utvrđene granice lovišta pa ne možemo raspisati ni javni poziv za dodjelu tih lovišta na upravljanje lovačkim udrugama. To su glavni  razlozi zbog kojih se zakon još ne primjenjuje. Zato imamo krivolov. S druge strane nemamo kontrolu nad divljači. Smatram da je jedino rješenje, i na tome ćemo raditi, da se utvrdi više manjih lovišta koja će se dati udrugama na upravljanje. Za sada smo uspjeli da utvrdimo smjernice za izradu pravilnika i u narednom razdoblju radit ćemo na njegovoj izradi. 

Kakvo je stanje s vodnogospodarskim objektima, nasipima, kanalima i riječnim koritima?

Stanje je mnogo bolje nego 2014. Poslije poplava dosta toga se uradilo i od tada se svake godine planiraju sredstva za tekuće održavanje vodnogospodarskih objekata, lateralnih kanala i nasipa. Za petnaestak dana ćemo početi rekonstrukciju savskog nasipa, od Vučilovca do Krepšića. Potpisali smo ugovor s izvođačem radova prije nekoliko dana. Vrijednost ovoga projekta je 1,7 milijuna maraka, a sredstava je osigurala Svjetska banka. Ove godine smo planirali, također, preko projekata Svjetske banke, da uradimo regulaciju korita rijeke Brke. Dok je iz proračuna izdvojeno pola milijuna maraka za regulaciju korita rijeke Blizne i po 200 tisuća maraka za regulaciju toka još dvije pritoke Save. 

Kakvi su Vam planovi u radu Odjela za naredno razdoblje, do konca mandata?

Vjerujem da će proračun za 2018. godinu biti usvojen na vrijeme, kako bismo odmah, na početku godine, mogli donijeti pravilnik za poticaje. A ono što bih volio da do konca mandata uradim jeste da se poticaj više ne regulira pravilnikom, nego da se svede u zakonske okvire, da ljudi znaju sa sigurnošću što mogu očekivati narednih godina, a da se pravilnikom utvrđuju tehničke stvari na godišnjoj razini ili da se donese na razdoblje trajanja mandata.