Zamjenik gradonačelnika Kadrić: „Bosnaplod će ponovo biti generator razvoja poljoprivrede na ovom području”

„Ovo što se desilo u Brčkom s ulaganjem kapitala u Bosnaplod je bez sumnje jedan od najvećih investicionih projekata u BiH u posljednje dvije godine. Vlada Distrikta je dala obećanje da ćemo stvoriti sve uslove za neometano korištenje ovih 127 hektara zemljišta koje trenutno drže pod zakupom. Osigurat ćemo uslove u kojima ćemo im dati dodatne površine zemljišta na kojima će moći realizovati sve ove svoje projekte. Čujem da su zadovoljni i poljoprivredni proizvođači koji su dali svoju šljivu u Bosnaplod i odmah su naplatili svoj novac. Nadam se da će naredna godina biti još bolja kako za lokalne vlasti tako i za kompaniju, a i za kooperante“, kazao je Kadrić.

Edin Salihbašić, direktor Bosnaploda Brčko distrikta BiH, kazao je da kompanija ima ambicioznu viziju i težit će ka razvijanju postojećeg asortimana s ciljem ulaska u nove razvojne projekte.

„Imamo šansu da razvijemo postojeći asortiman i naravno da uđemo u nove razvojne projekte. Što se tiče postojećeg asortimana, više se radi o preradi poluproizvoda. Naš cilj je i finalizacija tj. da imamo vlastite proizvode koji će se naći na policama velikih tržnih centara i objekata“, kazao je Salihbašić.

Kako bi firma ponovo startala menadžment je krenuo ubrzano da radi s ciljem saniranja i otklanjanja svih nedostataka. Pored toga, Salihbašić ističe da su kroz kampanju otkupa i prerade šljive uspjeli nešto postići.

„Firma je prilično kasno provela akviziciju i tu smo izgubili jako puno vremena. Čekali smo dosta na rješenje, a poznato je da firma nije baš bila u sjajnom stanju. Potrebno je izvršiti sanaciju i kroz sanacioni program otklonili bismo sve eventualne nedostatke. Stečajni postupak dobro je vođen i sve je odrađeno kako treba. Međutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava vrijeme je učinilo svoje – da su ti objekti i oprema poprilično devastirani. Mi sada  saniramo te objekte i uprkos što smo relativno kasno krenuli, ipak smo uspjeli kroz kampanju otkupa i prerade šljive nešto postići. Već imamo oko 90 kooperanata i do sada je na terenu podijeljeno preko 100 hiljada KM finansijskih sredstava“, kazao je Salihbašić.
Plan kompanije Bosnaplod je da preko 70% ukupne produkcije ide za izvoz. Kada je u pitanju domaće tržište trenutno su u pregovorima sa Bingom, te starim kupcima koji su pokazali interesovanje za nastavak saradnje.

„Planiramo da preko 70 % ukupne produkcije ide za izvoz, mada potencijal postoji i na domaćem tržištu. Mi smo neki dan bili u kompaniji Bingo koja ove godine treba da ostvari oko milijardu konvertibilnih maraka prometa. Tu imamo otvorena vrata za saradnju. Također, dosta starih naših kupaca je zainteresovano za saradnju tako da smo ubijeđeni da neće biti problema s plasmanom ovih proizvoda“, kazao je Salihbašić.

Otkup jagode, maline, šipka...

Kada je u pitanju proširenje asortimanske strukture proizvoda, Bosnaplod planira početi i s otkupom jagode, maline, šumskih plodova kao što je borovnica i slično, a do kraja ove godine plan je da se otkupi i oko 200 tona šipka.

„Mi ćemo proširenje izvršiti u pogledu asortimanske strukture proizvoda. Planiramo početi s otkupom jagode, maline, šumskih plodova kao što je borovnica. Sada je krenula kampanja prerade šipka i mislim da ćemo do kraja ove godine barem 200 tona šipka otkupiti. Također, drenjak nam je interesantan kao šumski proizvod i od njega možemo proizvesti kvalitetnu marmeladu“, kazao je Salihbašić.

 

Bosnaplod ponovo na tržištu sa suhim šljivama

Bosnaplod za sljedeću godinu planira ostvariti ukupan promet u iznosu oko 16 miliona KM. Salihbašić naglašava da je potrebno uložiti u investicioni program, jer je planirano investirati u kapacitete za proizvodnju marmelada, džemova i pekmeza, te se ponovo vratiti plasiranju velike količine suhih šljiva.

„Naš plan je da sljedeće godine otkupimo oko 6,5 hiljada tona voća i da platimo kooperantima preko 7 miliona KM. Plan je da za iduću godinu imamo ukupan promet oko 16 miliona KM. Naravno, tu postoje odstupanja. Potrebno je puno uložiti u investicioni program pošto smo planirali investirati u kapacitete za proizvodnju marmelada džemova i pekmeza. Također, Bosnaplod je prije rata bio poznat po suhoj šljivi. Tada je u jednom periodu uspio oko 7 hiljada tona plasirati na tržište i mi se planiramo vratiti na taj program. Kupili bi sušare, a trenutno imamo opremu za finalizaciju tog proizvoda tako da ćemo sigurno biti ponovo poznati po tom artiklu. Trebat će nam i jako puno kvalitetnih kadrova kako bismo još bolje funkcionisali“, kazao je Salihbašić.

 

Izlazak na evropsko i svjetsko tržište

Bosnaplod će biti lider ne samo u lokalnim razmjerama, nego i regionalnim.
„Fabriku treba privesti standardizaciji. U narednom periodu se planira implementacija sistema upravljanja kvalitetom po standardu serije ISO 9001/2015, HACCP standard, analiza opasnosti kontrolne kritične tačke koje su vezane za proizvodnju, zatim IFS standard, sigurnost hrane za evropsko tržište, Halal, zatim standard za američko tržište, pošto imamo namjeru izvoziti i na ta područja. Smatramo da će ova firma biti ne samo lider u lokalnim razmjerama nego i regionalnim“, kazao je Salihbašić.

 

BiH ima kvalitetno zemljište – šansa je zdrava hrana

Kada je u pitanju kvalitet zemljišta Salihbašić je kazao da BiH ima veliku prednost u odnosu na druge evropske zemlje i da šansu treba tražiti u proizvodnji zdrave hrane.
„Naše zemljište je šest puta manje kontaminirano nego u Evropi. Istraživanja, gdje su pedolozi kopali i tek na 2 metra dubine pronalazili gliste i mikroorganizme – u Italiji, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama, pokazala su da je to zemljište dosta zagađeno zbog upotrebe vještačkih đubriva, herbicida i pesticida. Naša šansa je zdrava hrana, da kroz eventualnu proizvodnju organskih, odnosno eko i bio proizvoda taj segment razvijemo. Imamo dosta šumskih bogatstava, resursa kao što je drenjak, šipurak, borovnica, kupine, maline itd. Sve to mogu biti organski proizvodi koji mogu imati visoku cijenu na probirljivom evropskom i svjetskom tržištu“, kazao je Salihbašić.

 

Osposobiti vlastite površine od 127 hektara i zadruge

Bosnaplod trenutno raspolaže sa 127 hektara vlastite površine i plan je da se te površine obnove. Salihbašić kaže da su u pregovorima s Vladom Brčko distrikta BiH i da je potrebno razviti i ojačati zadruge kako bi mogle pratiti projekat. Planirano je da 3 do 4 hiljade kooperanata radi za potrebe Bosnaploda.

„Mi smo već u pregovorima s Brčko distriktom BiH. Imamo 127 hektara vlastitih površina koje nisu trenutno u dobrom stanju, jer se nije vodilo računa o tim površinama. Sada imamo namjeru da ih ponovo obnovimo. Također, primijetili smo da ovdje imamo veliki problem sa zadrugarstvom, nema kvalitetne zadruge koja bi mogla pratiti ovaj projekat. Kroz kvalitetno zadrugarstvo, kroz kvalitetnu poljoprivrednu apoteku i slično mislim da ćemo u segmentu kooperacije jako puno uraditi. Planiramo minimalno 3 do 4 hiljade kooperanata da će raditi za potrebe ove fabrike“, kazao je Salihbašić.

 

30.000 ljudi od ovog projekta moći će živjeti

Vlasnik Bosnaploda je prema riječima Salihbašića jedan bogati fond iz Dubaija, a kompletne operacije idu preko Londona. Kroz razvoj kapaciteta, nabavku opreme i slično računa se da će preko 30.000 ljudi moći živjeti od ovog projekta.

„Vlasnik je jedan bogati fond iz Dubaija, kompletne operacije idu preko Engleske, odnosno Londona, tako da je naš glavni šef u Londonu. Mi apsolutno nećemo imati problem s finansiranjem, upravo zbog mogućnosti samofinansiranja, odnosno nećemo koristiti eksterne izvore finansiranja u smislu komercijalnih bankarskih kredita i drugih oblika eksternog finansiranja. Mi ćemo isključivo imati vlastita sredstva. Imat ćemo vlastita obrtna sredstva koja su potrebna za kooperaciju, a također i vlastita investiciona i sanaciona sredstva za sanaciju. Potrebna su još značajna ulaganja u fabriku da bi je 100% doveli u sistem ostvarivanja naših ciljeva. Sigurno će se kroz razvoj kapaciteta i kroz nabavku nove opreme sve to širiti i bit će sigurno znatnih ulaganja, što direktno što indirektno, i računamo da će preko 30.000 ljudi živjeti od ovog projekta“, kazao je Salihbašić.