Gradonačelnik Domić: „Uspostaviti pravni poredak za dodjelu poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji“

Pritom je naglasio da se postojeći pravilnik mora promijeniti jer zakon ne omogućava da isti ostane na snazi dodajući da je neophodno pristupiti izmjenama zakona o dodjeli poticaja. Naznačio je da više ništa neće biti isto kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, te da nema pravnog temelja da se do 1. svibnja završi postupak koji traže poljoprivrednici.

„Ovo  stanje u kojem se sada nalazimo za cilj ima podvlačenje crte i početak rada sa zdravih osnova. Zakon o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji, koji je imao za cilj da se razvija komercijalni način poljoprivredne proizvodnje, potakne kvaliteta života i ostanak ljudi na selu i da to bude u sklopu općeg ruralnog razvoja, propisao je da se poljoprivredna proizvodnja godišnje potiče s minimalno 4 milijuna maraka“, pojasnio je dr. Domić.

Također je dodao da se trebao uspostaviti registar poljoprivrednih kućanstava i pravila po kojima će se poticaji dodjeljivati, ali i sustav kontrole nadzora tih sredstava.

„Taj zakon je, nažalost, nekoliko puta mijenjao svoj sadržaj, a time je i cilj poticaja promijenjen. Postoji poprilično nejasna definicija zbog čega potičemo poljoprivrednu proizvodnju. Ukinute su sve obveze poljoprivrednih proizvođača, a sustav odgovornosti za način organiziranja podjele poticaja prenesen je s gradonačelnika na Vladu, a onda na predstojnika Odjela za poljoprivredu“, objašnjava dr. Domić dodajući da je u posljednjih nekoliko godina za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji na godišnjoj razini dodijeljeno oko 7 milijuna, a u zadnje dvije godine po 7,5 milijuna konvertibilnih maraka. Dalje navodi da se zbog nesnalaženja i izvjesnih propusta koji su se dogodili u Odjelu za poljoprivredu nepotrebni dug gomilao. Kroz izmjene zakona nadležnosti, odgovornosti i ovlasti za poticaje u poljoprivredi ostavljene su predstojniku Odjela za poljoprivredu tako da se u proteklih nekoliko godina resorni predstojnici nisu uklapali u odobrena proračunska sredstva za poticaje nego su odobravali mimo proračunom odobrenih stavki, a da se to Vladi nije prijavljivalo.

Iz proračuna tekućih stavki isplaćivane su obveze za prethodnu godinu što je,  navodi gradonačelnik, stvaralo proračunski deficit koji se nije evidentirao.

„U Direkciji za financije, koja je nadležna za godišnji obračun, nisu prikazani deficiti za poticanje poljoprivredne proizvodnje, a nakon 7 – 8 godina došlo se do duga od skoro 4 milijuna maraka“, ističe gradonačelnik te naglašava da ni Ured za reviziju Vladinih institucija sve do 2013. godine nije revidirao poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji.

Nakon što se revizija počela baviti poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji i kada je dala preporuke koje su detaljno izanalizirane, postalo je jasno da ne postoji pravni temelj da se sada isplati spomenuti dug od 4 milijuna maraka.

„Htjeli smo realno sagledati stanje u kojem se nalazimo i kako dalje usmjeriti ovaj proces. Zbog toga smo se opredijelili da prvo sagledamo koliki je realni iznos duga, način i metodu utvrđivanja prava na poticaje, obračun količine sredstava koja se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima te sustav kontrole. Utvrđen je i cijeli niz propusta u radu Odjela za poljoprivredu koji se odnosi na rad povjerenstava na terenu, a koja su sebi dale za pravo uraditi ono što zakon nije propisao. S druge strane, veoma je važno naći pravni temelj za dug kako bi se isplatio. Nadalje, moramo promijeniti zakon koji je imao samo jedan cilj: da jedan čovjek može upravljati procesom. Također, moramo donijeti i nove podzakonske akte, a naročito se mora uspostaviti registar poljoprivrednih kućanstava koji nikada nije uspostavljen. Tek kada to sve završimo vjerujem da ćemo u poljoprivrednoj proizvodnji s ovim što dajemo dobiti adekvatne i povratne učinke. Ono što ćemo u ovome trenutku uraditi jeste analiza stanja, traženje pravnog temelja, utvrđivanje realne količine sredstava za prošlu godinu i broja ljudi koji trebaju dobiti ta sredstva. Meni se mora dati i odgovor zbog čega su neki poljoprivredni proizvođači dobili poticaj, a neki nisu. Koji je to bio prioritet u podjeli i zašto postoji izvjesna diskriminacija“, izjavio je gradonačelnik Domić.

On je upozorio da će, ako se utvrdi postojanje poljoprivrednih proizvođača koji su dobili više sredstava nego što im pripada, tu razliku morati vratiti, dok će i za državne službenike biti utvrđen stupanj odgovornosti.

„Naša ideja je da na godišnjoj razini ostane 7,5 milijuna maraka poticaja za poljoprivredu. Poljoprivredna proizvodnja mora biti uokvirena u proračun i ono što se obavi u fiskalnoj godini u toj godini mora biti i isplaćeno. Ne može se prenositi. Druga naša ideja jeste da se nađe pravni temelj za taj dug  koji se gomila osam godina, da se podvuče crta i da se ljudima isplati. Nakon toga ide drugačiji sustav kontrole i nadzora isplate poticaja. Ništa me neće pokolebati u smislu da se uspostavi pravni poredak u podjeli poticaja jer dosadašnje stanje ne može ovakvo ostati“, zaključio je gradonačelnik Domić.
Na pitanje novinara da li ima posla za Tužiteljstvo i Policiju, gradonačelnik Brčko distrikta BiH je prokomentirao da „itekako ima, ali da nije siguran da će se htjeti uključiti“.