Vlada razmatrala Informaciju o stanju u gospodarstvu u Brčko distriktu BiH

Predstojnik Odjela za gospodarski razvitak, šport i kulturu Pero Gudeljević istaknuo je da je jučer u Sarajevu održana konferencija Svjetske banke gdje su izloženi temeljni makroekonomski pokazatelji država zapadnog Balkana.

„Ono što sam jutros na sjednici istaknuo jeste da se Brčko, prema Informaciji s jučerašnje konferencije, ni po čemu značajno ne razlikuje od okruženja. Oblast u kojoj imamo iskorak je da od 2008. godine, kada je bila ekonomska kriza, nijedna od država nije vratila razinu broja zaposlenika. Brčko ima 1.300 radnika više nego 2008. godine i tu smo bolji od ostalih. To je rezultat različitih mjera koje je Vlada u međuvremenu poduzimala. Slaba točka gospodarstva u Brčkom je najniži prosjek netoplaće u odnosu na entitete, gdje smo analizom došli do podataka da realni sektor još ima vrlo niske plaće“, rekao je Gudeljević. On je dodao da Vlada u tom segmentu poduzima određene mjere i već pokreće pripremu zakona kojim će se smanjiti neoporezivi dio tako da bi se, kako je istaknuo, plaća nešto povećala, ali i istaknuo da također i realni sektor, ako želi zadržati radnike, mora povećati prosječnu plaću.

Kada su u pitanju ciljevi koji su postavljeni u Informaciji koja se našla pred članovima Vlade, konstatirano je da Brčko nema uspostavljene mehanizme kojima bi moglo upravljati procesima na način dovođenja poduzeća koja će organizirati posao na području Distrikta i zaposliti domaće stanovništvo.

„Treba imati na umu da u moderno vrijeme nema više zanimanja ili takvih poduzeća koja masovno zapošljavaju ljude, ali da se još mogu naći određena zanimanja koja to mogu pružiti. Hendikep Brčko distrikta BiH je u tome što nemamo poslovnu zonu kako bismo mogli ponuditi bolje uvjete od ostatka BiH i jedan od prioriteta koji je postavljen kao zadatak u ovoj Informaciji je donošenje zakona o poslovnim zonama i uspostava poslovnih zona kako bi se ta priča pokrenula s mrtve točke“, dodao je Gudeljević i istaknuo da je zakon već pripremljen i da će se uskoro naći na sjednici Vlade.

On je dodao da je u posljednjih desetak godina više od 76 milijuna konvertibilnih maraka izravno uplaćeno na račune poduzeća u Brčkom putem poticaja, ali da to za rezultat nema povećanje broja radnih mjesta. Kako je istaknuo Gudeljević, mjere Vlade poput programa samozapošljavanja, posebnog programa zapošljavanja posredstvom Zavoda za zapošljavanje i nova mjera u Zakonu o poticajima koja je krenula prošle godine doprinose povećanju broja zaposlenika.

„Nema prirodnog prirasta broja zaposlenika jer se poduzeća, bez obzira na to što ostvaruju puno veće prihode, ne odlučuju ili nemaju potrebu zapošljavati nove ljude“, istaknuo je Gudeljević.

On je dodao da je za poboljšanje stanja u gospodarstvu u sam vrh prioriteta stavljena izrada zakona o poslovnim zonama, zatim korištenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu kako bi se privatni kapital i ideje mogle jednostavno iskoristiti za zadovoljenje različitih društvenih potreba u Brčkom, poput recimo izgradnje autobusnog kolodvora.

„U okviru prioriteta je i izmjena Zakona o javnoj imovini gdje prostor kao najvažniji resurs Distrikta treba osloboditi i naći zakonska rješenja da bi ti prostori mogli biti stavljeni u funkciju. Jedan od prioriteta je i donošenje sveobuhvatne strategije razvoja Brčko distrikta BiH, ali ne na način kao do sada, nego da ona bude praćena kroz proračunsko planiranje“, zaključio je Gudeljević.

Vlada je na današnjem drugom nastavku 59. redovite sjednice usvojila Prijedlog odluke o utvrđivanju nadležnosti povjerenstava, općim i posebnim kriterijima za utvrđivanje korisnika stambenog zbrinjavanja u okviru projekta „Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja – CEB II“. Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za angažiranje jednog izvršitelja za obavljanje posebnih poslova u Odjelu za europske integracije i međunarodnu suradnju, Prijedlog zaključka u vezi s Nacrtom sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske o suradnji u oblasti kulture, obrazovanja, znanosti i mladih kao i Zaključak u vezi s Nacrtom memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine.