Vlada razmatrala Informaciju o stanju u privredi u Brčko distriktu BiH

Šef Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu Pero Gudeljević istakao je da je jučer u Sarajevu održana konferencija Svjetske banke gdje su izloženi osnovni makroekonomski pokazatelji zemalja Zapadnog Balkana.

„Ono što sam jutros na sjednici istakao je da se Brčko, prema informaciji sa jučerašnje konferencije, ni po čemu značajno ne razlikuje od okruženja. Oblast u kojoj imamo iskorak je da od 2008. godine, kada je bila ekonomska kriza, nijedna od zemalja nije vratila nivo broja zaposlenih. Brčko ima 1.300 radnika više nego 2008. godine i tu smo bolji od ostalih. To je rezultat različitih mjera koje je Vlada u međuvremenu poduzimala. Slaba tačka privrede u Brčkom je najniži prosjek neto plate u odnosu na entitete, gdje smo analizom došli do podataka da realni sektor ima još uvijek vrlo niske plate“, rekao je Gudeljević. On je dodao da Vlada u tom segmentu preduzima određene mjere i već pokreće pripremu zakona kojim će se smanjiti neoporezivi dio tako da bi se, kako je istakao, u tom segmentu plata nešto povećala, ali i istakao da također i realni sektor, ukoliko želi da zadrži radnike, mora povećati prosječnu platu.

Kada su u pitanju ciljevi koji su postavljeni u Informaciji koja se našla pred članovima Vlade, konstatovano je da Brčko nema uspostavljene mehanizme kojima bi moglo upravljati procesima na način dovođenja preduzeća koja će organizovati posao na području Distrikta i zaposliti domaće stanovništvo.

„Treba imati na umu da u moderno vrijeme nema više zanimanja ili takvih preduzeća koja masovno zapošljavaju ljude, ali da se još uvijek mogu naći određena zanimanja koja to mogu pružiti. Hendikep Brčko distrikta BiH u tome je što nemamo poslovnu zonu kako bismo mogli ponuditi bolje uslove od ostatka BiH i jedan od prioriteta koji je postavljen kao zadatak u ovoj informaciji je donošenje Zakona o poslovnim zonama i uspostava poslovnih zona kako bi se ta priča pokrenula sa mrtve tačke“, dodao je Gudeljević i istakao da je zakon već pripremljen i da će se uskoro naći na sjednici Vlade.

On je dodao da je u posljednjih desetak godina više od 76 miliona konvertibilnih maraka direktno uplaćeno na račune preduzeća u Brčkom putem podsticaja, ali da to nema za rezultat povećanje broja radnih mjesta. Kako je istakao Gudeljević, mjere Vlade poput programa samozapošljavanja, posebnog programa zapošljavanja posredstvom Zavoda za zapošljavanje i nova mjera u Zakonu o podsticajima koja je krenula prošle godine doprinose povećanju broja zaposlenih.

„Nema prirodnog prirasta broja zaposlenih jer se preduzeća, bez obzira što ostvaruju puno veće prihode, ne odlučuju ili nemaju potrebu da zapošljavaju nove ljude“, istakao je Gudeljević.

On je dodao da je za poboljšanje stanja u privredi, u sam vrh prioriteta stavljena izrada Zakona o poslovnim zonama, zatim korištenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu kako bi se privatni kapital i ideje mogle jednostavno iskoristiti za zadovoljenje različitih društvenih potreba u Brčkom, poput recimo izgradnje autobuske stanice.

„U okviru prioriteta je i izmjena Zakona o javnoj imovini gdje prostor kao najvažniji resurs Distrikta treba osloboditi i naći zakonska rješenja da bi ti prostori mogli biti stavljeni u funkciju. Jedan od prioriteta je i donošenje sveobuhvatne strategije razvoja Brčko distrikta BiH, ali ne na način kao do sada, nego da ona bude praćena kroz budžetsko planiranje“, zaključio je Gudeljević.

Vlada je na današnjem drugom nastavku 59. redovne sjednice usvojila Prijedlog odluke o utvrđivanju nadležnosti komisija, općim i posebnim kriterijima za utvrđivanje korisnika stambenog zbrinjavanja u okviru projekta „Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja – CEB II”. Usvojen je Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za angažovanje jednog izvršioca za obavljanje posebnih poslova u Odjeljenju za evropske integracije i međunarodnu saradnju, Prijedlog zaključka u vezi sa Nacrtom sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i mladih kao i Zaključak u vezi sa Nacrtom memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine.