Nastavak 63. redovite sjednice Vlade Brčko Distrikta BiH
23.4.2014. Vlada Brčko Distrikta BiH je u nastavku 63. redovite sjednice razmatrala Informaciju o stanju gospodarstva na području Brčko Distrikta BiH i učinku poticajnih mjera u gospodarstvu. Dr. Anto Domić, gradonačelnik Brčko Distrikta BiH je istaknuo da se u proteklih petnaest mjeseci nastojalo promijeniti stanje u gospodarstvu zbog čega je napravljena i rekonstrukcija Vlade, promijenjen predstojnik resornog Odjela i započet proces da cjelokupna vlada da svoj doprinos oko promjene kursa djelovanja ka poticanju gospodarskog razvitka Brčko Distrikta BiH.
23.4.2014.
„Činjenica je da različite mjere koje Vlada i Skupština Brčko Distrikta BiH provode ne daju svoj učinak. Imamo primjenu Zakona o poticaju gospodarskog razvitka, subvencioniranje dijela kamata, aktivnu politiku upošljavanja te dodatne programe poticanja gospodarstva ali u konačnici kada rezultate zbrojimo stojimo u mjestu ili stagniramo“, izjavio je gradonačelnik Domić dodajući da se do sada nitko nije značajno bavio strukturom poticajnih sredstava.
Razmatrano Izvješće sadrži puno statističkih podataka koji ukazuju da Distrikt potiče trgovinu sa preko 60 posto koja je dugi niz godina bila primarna djelatnost, a da nije vodila ka gospodarskom razvitku, da je proizvodnja zanemarena u poticajnim mjerama kao i da će se u drastičnoj mjeri morati promijeniti smjer djelovanja i to primarno u proizvodnu djelatnost. Po ovoj točki dnevnog reda otvorena je rasprava koja će trajati dok se ne izbruse jasne mjere djelovanja i politike koje će omogućiti da se gospodarstvo Brčko Distrikta BiH trgne.
Za to je, kako ističe gradonačelnik, prvenstveno neophodno imati političku volju kako bi promijenili pravac djelovanja. „Značajna su sredstva koja izdvajamo za poticaj gospodarstva, kroz izravne i neizravne mjere od skoro 12 milijuna konvertibilnih maraka, te 7,5 milijuna konvertibilnih maraka poticaja poljoprivredne proizvodnje ali i pored toga učinak izostaje“, dodao je gradonačelnik Domić. On je objasnio da je razlog tomu i nedostatak sustava kontrole i nadzora poticajnih mjera. Norma koja se donosi je često nedorečena što omogućava izvjesne zloupotrebe stoga je „neshvatljivo da se do sada nitko nije bavio problemom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, da imamo aktivnu politiku upošljavanja ljudi koje nitko iz Odjela ne kontrolira, da se u Inspektoratu proglašavaju nenadležnim za razne specifične poslove“, naglasio je dr. Domić.
Temeljem Strategije razvitka utvrđeno je da poticajne mjere treba usmjeriti ka razvitku poljoprivrede, prehrambene industrije u oblastima prerade mesa, mlijeka, voća i osnovnih namirnica.